Prije više od tisuću godina, Nordijci – u narodu poznati kao Vikinzi – proširili su svoja naselja zapadno od Skandinavije, na Veliku Britaniju, Irsku, Island, Grenland i Sjevernu Ameriku. Upravo su tamo Nordijci susreli američke Indijance koje su nazvali Skraelinzi.
Skandinavske sage opisuju niz sukoba sa Skraelingima. Riječ nordijska saga označava “ono što je rečeno”, ali i “priču, bajku ili izvještaj”.
Iako su sage zapisane, izvorno su bile usmene predaje, a njihova točnost u opisivanju povijesnih događaja predmet je žustrih rasprava među znanstvenicima.
Postojalo je vrijeme kada su mnogi povjesničari sumnjali da su Skandinavci istraživali Sjevernu Ameriku, no arheologija je potvrdila postojanje stalnog skandinavskog naselja u L’Anse aux Meadows, na Newfoundlandu, a postoje i dokazi o drugim logorima i naseobinama.
Iako se Nordijce često stereotipno prikazuje kao žestoke ratnike koji su pljačkali samostane i gradove, oni sami sebe nisu tako doživljavali.
Naziv Viking odnosi se na samo jednu skandinavsku aktivnost: pljačkaški pohod. Nordijci su također bili trgovci, poljoprivrednici, brodograditelji, istraživači, trgovci, obrtnici i državnici.
U svom članku objavljenom u knjizi Vikings: The North Atlantic Saga, William Fitzhugh piše:
«Unatoč reputaciji vještih brodograditelja, pomoraca i ratnika, Nordijci su se identificirali prvenstveno kao poljoprivrednici, a ne kao ribari, lovci, traperi ili trgovci, iako su neki Vikinzi mogli provoditi znatne dijelove godine baveći se upravo tim poslovima.
1
Nordijske sage i američki domoroci
2
Serija: VIKING: Ubbe u susretu s američkim Indijancima
Nordijske sage i američki domoroci
U L’Anse aux Meadows postoji malo dokaza o kontaktu između Nordijaca i američkih domorodaca.
Međutim, ako prijeđemo s arheologije na sage, vidimo da su Nordijci ipak imali određene kontakte.
Islandske sage temelje se na usmenoj tradiciji.
One pripovijedaju o događajima koji su se odvijali između 930. i 1030. godine, razdoblju poznatom kao söguöld (doba saga) u islandskoj povijesti.
Priče opisuju putovanja, migracije i sukobe. Sage su usredotočene na povijest, posebice na genealogiju i obiteljsku povijest. Neko vrijeme nakon 1190. godine, ove su priče zapisane na staronordijskom jeziku.
Prema sagama, Norvežani su gradili nastambe i ostajali u Hopu tijekom zime. Pustili su stoku da slobodno pase bez čuvara. U proljeće se pojavio velik broj kanua i organizirana je tržnica na kojoj su Nordijci mijenjali tkanine za krzna i odjeću američkih domorodaca.
Iako su Skraelinzi htjeli trgovati za željezne mačeve i koplja, Karlsefni i Freydis to nisu dopustili.
U jednom trenutku na tržnici, bik koji je pripadao Karlsefniju istrčao je iz šume.
Skraelinzi su to shvatili kao prijetnju i žurno otišli.
Tri tjedna kasnije, pojavila se velika skupina Skraelinga i došlo je do bitke s Nordijcima.
U prvom napadu, Skraelinzi su potisnuli Norvežane, ali Freydis, koja je bila trudna, uzela je mač poginulog norveškog ratnika, udarila se po golim prsima i krenula u protunapad, odbivši Skraelinge.
Nakon bitke, Nordijci su zaključili da to nije dobro mjesto za naseljavanje, pa su otišli.
Karlsefni je krenuo prema jugu s četrdeset ljudi na oko dva mjeseca. Izjavili su da su vidjeli samo divlja područja i vratili se kući.
Iako nam sage pružaju neke moguće tragove o tome gdje bi se mogli nalaziti skandinavski lokaliteti u Sjevernoj Americi, postoje i zbunjujuće informacije.
Arheološki podaci iz L’Anse aux Meadows i opis hmelja u sagi sugeriraju da bi se skandinavsko nalazište trebalo nalaziti uz rijeku Saint Lawrence.
Međutim, saga navodi da su Skraelinzi koristili kanue prekrivene kožom, što bi moglo ukazivati na to da su inuitska plovila dolazila iz krajeva dalje na sjeveru.
To može značiti:
- Da su se autohtona plovila u tom dijelu Sjeverne Amerike promijenila tijekom šest stoljeća između prvog kontakta s Nordijcima i kasnijeg kontakta s Europljanima.
- Da je nordijska saga pogriješila u opisu materijala kojim su bili prekriveni kanui.
Serija: VIKING: Ubbe u susretu s američkim Indijancima
Ubbe (kojeg glumi Jordan Patrick Smith), sin Ragnara Lothbroka (Travis Fimmel), uspio je ostvariti očev san o pronalaženju “Zlatne zemlje”.
Obožavatelji su nestrpljivi saznati gdje su točno on i ostatak grupe, uključujući njegovu suprugu Torvi (Georgia Hirst), završili.
Ubbe i Torvi otputovali su na Island s Kjetillom Flatnoseom (Adam Copeland) i Otherom (Ray Stevenson), ali su shvatili da teren nije prikladan za osnivanje nove kolonije.
Ponovno su se ukrcali na brod i krenuli u potragu za novom zemljom, te su napokon imali sreće.
Doseljenici su odlučili zemlju u šali nazvati “Grenland” (Zelena zemlja), jer u vidokrugu nije bilo nimalo zelenila.
Ubbe, Torvi i ostali nisu dugo ostali, jer ih je Kjetillova žeđ za moći otjerala iz te puste zemlje i ponovno su bili prisiljeni otisnuti se na more.
Baš kad su pomislili da je sve izgubljeno i da će sigurno umrijeti u oceanu, Ubbe je u daljini ugledao planine.
Konačno, grupa je naišla na plodnu zemlju o kojoj im je Other pričao – zemlju koju je Ragnar toliko želio pronaći.
Ime te zemlje nikada nije otkriveno u seriji, a obožavatelji su željeli znati gdje su završili.
Ubbe i ostatak grupe tamo su otkrili novo pleme, a neki vjeruju da su se iskrcali u Sjevernoj Americi.
Riječ je o američkim Indijancima koji imaju tetovaže, poglavice s perjanicama i indijanske torbe.
Autohtono pleme daje sve od sebe kako bi ugostilo Ubbea, Torvi i ostale, unatoč očekivanim poteškoćama u komunikaciji.
Naravno, postavlja se pitanje jesu li to prvi Europljani s kojima je pleme stupilo u kontakt.
